garabuli

Paroles, paroles..

12.08.2013.

Budi pametan da ne bi bio loš

Tekst je objavljen na jednom od portala i sa njim sa pocela dan koji je dosad bio divan. Intervju je u najmanju ruku inspirativan, pa sam ga morala copy-paste. Uzivajte!

"Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti, i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov, ti ga pljeviš a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe.

U zaostavštini jednog hercegovačkog pjesnika i novinara pronađen je, sasvim slučajno, odlomak iz neko davnog intervjua sa slikarem i putopiscem Zukom Džumhurom. Po određenim pokazateljima može se zaključiti da je razgovor vođen krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka i ovo je očigledno samo njegov dio, ispisan naliv-perom na dva komada sad već raspadajućeg računskog papira. Izuzimajući pokoju slovnu grešku i pokoju nečitko ispisanu riječ, odlomak prenosimo bez izmjena:

Za vas svi kažu da ste dobar čovjek.


– Nije tačno. Apsolutno nije tačno. U meni ima zla makar koliko i u drugim ljudima. Ono gdje bih sam sebi odao izvjesno priznanje, to je rigorozna odluka, odnosno sposobnost da kontrolišem sebe i sopstveno zlo. U meni kuljaju ljubomora, zavist, podlost, poriv za osvetom, proplamsaji ljute mržnje. Da ih ne kontrolišem, imali biste posla s jednim od najlošijih ljudi koje ste ikada upoznali. Kontrola, to je ključna riječ.

Pa zar to nije glavna odlika dobrog čovjeka, da nadzire i kontroliše svoje zlo?


– Možda i jeste, ali ako već pričamo o meni, to ne mogu reći ja, samo neko drugi. Ja u sebi nosim neke druge ideje. Dobar čovjek ne postoji, to je zabluda loših ljudi. Dobar čovjek je vještačka tvorevina, rezultat teške unutrašnje borbe sa samim sobom. Kada bi ta sumnjiva pojava, koju nazivate dobrim čovjekom, bar odškrinula pendžere svog unutrašnjeg svijeta, vidjeli biste da je unutar svih nas manje ili više isti kal, sazdan od sličnih nekvaliteta. Zato bih radije, umjesto o dobrom, govorio o pametnom čovjeku. Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti, i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov, ti ga pljeviš a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe. I tu ti je možda ključ. Ako potamaniš dovoljno svojih zala, ako ih nekako turiš pod kontrolu, onda ispod njih izbije vedrina. Pojavi se osmijeh. Najljepši prizor na nekom čovjeku je njegov osmijeh. Razvučeš ove svoje žvalje od uha do uha i kažeš sebi: “Pa, jebem mu miša, možda baš i nisam ispao tako loše...”

A rad, da li on pomaže da čovjek postane bolji?


– Ja bih prvo odvojio dvije stvari: rad i težak rad. Ja sam veliki protivnik teškog rada. Niko ne bi trebao da radi teško. Pravedno društvo ljudima treba olakšati rad, pa će im automatski olakšati i život. Ko god kaže da nas težak rad obogaćuje i oplemenjuje, laže. Težak rad samo iscrpljuje. Možda nam puni bisage, zbog toga i radimo, ali nam prazni vijuge, i cijelo tijelo, ispija i krv i vedrinu i živost i sve ono dobro čega ima u nama. Težak rad zapravo je kazna, a ne nagrada. Rad bi trebao da je lagan, lijep, pun zadovoljstva i bez briga. A to čovjek može lakše obezbijediti sam nego s drugima. Zato su nekako najbezbrižniji umjetnici, oni ne zavise od šefova i preduzeća. Poslije teškog rada možeš se samo napiti, a alkohol je za većinu ljudi isto što i teški rad – tegoba koja ih uništava. Drugo smo mi meraklije. Uništava i nas, ali to smo izabrali. Samo jedan lijek postoji i pali protiv teškog rada. Lijek je bijeg. Ja cijeli život bježim, u putovanja, u putopise, u slikarstvo i čitanje. A bježim i u alkohol, ne krijem to. Ja sam ti čuveni bježač. Bježim i slavim bijeg i bježanje. Zato smo i izmislili umjetost, da se imamo gdje skloniti od teška života i još težeg rada.

Znači, ipak postoji izlaz?


– A kad prođe to dirinčenje bez smisla i cilja, sačeka nas lijep život. Zašto da ovaj hudi čovjek malo i ne uživa? I to – evo odmah ispravke prethodne rečenice – ne malo i škrto, nego obilno i trajno.

I kako to izgleda?

– Možda se iza svega krije ovo: imati vremena za čitanje. Eto ključne karakteristike lijepog i dobrog života. Jer imati vremena za čitanje istovremeno znači imati vremena za sve, za sve drugo što čovjeka interesuje. Ta blagodet, da imaš vremena, to je najljepša stvar u priči o lijepom i ugodnom životu. Zato sam ja u početku bio malo raspet. Volim knjige, ali volim i rakiju. Pa da se ne bi sudarali, da mi rakija ne bi udarila i na život i na knjige, davno sam shvatio da je njoj vrijeme u akšam. Preko dana radiš, a kad sunce počne padati, onda se opustiš. Kad prođe dnevnik (U ta vremena TV dnevnik počinjao je u 20 sati – op. O. K.), tek onda uzmeš komad sira, malo dobrog hljeba i rakiju. Ako ne očekuješ puno od života, dobićeš sve što ti treba, pa i preko toga..."

29.07.2013.

7 Ways to Make the Rest of 2013 Amazing

The year is halfway done. Are you on track to meet your year end goals? Here are some ways to make sure you blow through the finish line by December 31st.


1. Solve at Least One Communication Issue

Nothing gets in the way of accomplishment more than poor communication. No one has perfect communication. Figure out where yours is falling short. It might be ineffective meetings, how you deal with conflict or how you manage criticism. Ask around and self assess. Chances are you'll find several breakdown issues from which to choose. Pick the one that is the biggest obstacle to your end-of-year goals.

2. Eliminate at Least One Useless Practice or Policy

Nearly everyone has daily activities that are inefficient or even unnecessary. These practices often go unnoticed due to habit. Sit with a colleague and list out the actions in your day or in a company process. Brainstorm together how to eliminate or refine the process for efficiency. The more bureaucracy you remove, the more you'll wonder why you were foolishly doing things that way in the first place.

3. Remove at Least One Useless Item From Your Budget

This is a great time to trim the fat. Take a day and go through your entire budget line item by line item. You're bound to find some left-handed smoke shifting or bacon stretching service you really don't need. At the very least, figure out how to finally empty out that storage facility that no one has touched for five years. Then you can reapportion the funds toward something that is truly useful and appreciated.

4. Commit to at Least One New Experiment

Once you complete tips #2 and #3 you'll have some extra resources. You might use these to take some new risk that could propel things forward in a big way.  Experimentation is necessary for exponential advancement. It might turn out to be a wasted effort but even failure can be valuable for learning. At the very least, you'll learn what doesn't work.

5.  Make at Least One New Major Connection

It doesn't matter whether you are focused on sales, operations or development. Adding smart people to your circle can help you grow faster. Bring on the employee you have been coveting or go engage the mentor or advisor you have always wanted. Build the team that will take you beyond your expectations.

6. Add at Least One New Competency

There is always some skill you crave to help you advance. If you don't start getting good at it now, you may never get there. According to Malcolm Gladwell you'll need 10,000 hours to master it; if you are pushing 50 like me that doesn't leave much time. (Actually, a company can achieve the requisite hours before the end of the year by assigning 10 people full time for the next 6 months.)

7. Inspire at Least One Colleague

You can accomplish far more with support from others. Find people who are floundering and help get them on track. By unlocking the key to inspiring them you'll inspire yourself more in the process. You'll feel good about moving them from a place of mediocrity and together you can take pride in accomplishment.

 

www.inc.com

26.07.2013.

Ima nesto u tom petku ;)

26.07.2013.

Planirati zivot u BiH (Biti ili ne biti, pitanje je sad)..

Na razgovoru za posao dobijes pitanje: gdje se vidite za 5 godina, ili: u kom smjeru zelite da ide vasa karijera? Posto sam ja pravnica, pitanje se odnosilo na to da li zelim biti advokat jer se radi o advokatskoj kancelariji koja se bavi drugom granom u odnosu na onu koju ja izucavam na magistarskom, a trenutno radim posao koji ima vece sa medjunarodnim pravom i azilom.

Specijalizacija je odlicna stvar u nekoj uredjenoj drzavi gdje zaista imas vece sanse da radis ono sto si oduvijek zelio raditi. Npr. ja bih voljela raditi u nekoj advokatskoj kancelariji tipa onoj Ally McBeal. To ostvariti u BiH je prilicno nemoguce, a neki ce reci i da je to samo serija...

Medjutim, stvarnost je drugacija. Mogla sam cekati svoj idealni posao i ne raditi sve poslove koje sam pronalazila u medjuvremenu. CV bi mi bio prazan a sto je jos vaznije, ne bih nista naucila niti napredovala u medjuvremenu.

Tako, u mom CV-u ima svega, pa poslodavac misli da ja nemam cilja u zivotu i da ne znam gdje se vidim za 5, 10 godina. Zaista, koliko nas je ostvarilo svoje djecacke/djevojacke snove? Koliko nas zivi onako kako su potajno sanjali da zive (ne samo u odnosu na posao, vec zivot generalno?)

Da, treba znati sta zelis i gdje ides, ali isto tako treba koristiti prilike koje ti se pruzaju u zivotu ili koje sam pronadjes, jer sta ako ti se ne pruzi prilika da budes/radis ono cemu stremis??

12.07.2013.

Mogao bi se napisati i neki post..

Sada kada sam polozila ispit, konacno mogu uzivati u svim onim sitnicama koje sam stavila na "stand-by" tokom ovih mjesec dana. Iritiralo me sto ne mogu sve da stignem, ali s godinama sam naucila da postavim prioritete i cinjenicu da nista ne ce nigdje pobjeci. Ako je sudjeno da bude, bit ce, taman onda kada treba. Konacno se mogu posvetiti i svojim ukucanima, koji su ruku na srce, i najvise ispastali zadnjih mjesec dana i strpljivo podnosili moje "raspoplozenje". Posao napokon nece ispastati pa se mogu posvetiti svim interesantnim zadacima. Mogu i popiti kafu na pauzi sa poznanicom, koja se i pored ispada koje mi je priredjivala, rijeci izgovorenih bez razmisljanja, ipak trudi da ostanemo u kontaktu. Nespretno, ali se trudi. Planiram uzivati u tom rahatluku i nezamjenjivom osjecaju da se trud isplatio i da jos ima profesora koji cijene znanje ali vise razumjevanje naucenog. Procitat cu neke knjige koje nemaju veze sa mojom strukom. Zahvaliti Bogu na svemu sto imam i onome sto nemam, jer: "ono sto me zaobislo, nije me moglo snaci". Kolegica za koju znam da je ucila, nije polozila nijedan ispit u junsko-julskom roku. Toliku je tremu imala i stvorila je sebi pritisak zbog toga sto "mora" sve poloziti, roditelji je finansiraju, ona je iz drugog grada..da nije uspjela nista da polozi. Ja sam po prvi put u zivotu, na oba ispita izasla sasvim opustena, cak nisam stigla sve ni da ponovim onako kako ja inace volim i radim. Treba dati sve od sebe, pa sta bude. Uzaludno je trositi vrijeme na brigu i nerviranje, kad ionako neke stvari nisu u nasim rukama, sto je istovremeno zastrasujuce i oslobadjajuce. Isto vazi i za druge stvari u zivotu. Kada se opustis, nekako sve krene. Onako, dok se skrletis, kao da saljes poruku da nesto "mora" biti pod svaku cijenu pa ti vasiona uzvrati porukom da ne mora i to ne onda kada ti bas zelis. Nista ne "mora" biti i nista se ne podrazumijeva.

21.03.2013.

Khalil Gibran

"Kako malo znaju ljudi koji misle da se ljubav radja dugim poznavanjem i stalnim boravkom zajedno! Istinska ljubav je cedo dusevnog razumijevanja i ukoliko se to razumijevanje ne postigne u jednom trenu, nece ni za godinu, niti za vijek jednog narastaja".

25.01.2013.

Ni danas ne mogu procijeniti je li to izgovorio s više mržnje ili ljubavi. Čak i ako je bila mržnja, siguran sam da je imala sve elemente poštovanja. NBH

11.10.2012.

I bi sto biti mora, al' bez suza i velikih riječi.

25.07.2012.

Hercegovina

Prosli vikend sam putovala juzno. Krenimo redom. Bila sam uzasnuta kada sam vidjela razmjere pozara, posjetili smo Titov bunker u blizini Konjica, nebeski svod se nije vidio od dima, kao ni vrhovi obliznjih planina. Drustvo je bilo prilicno veliko, ali odabrano. Prosto se nekada potrefi veca grupa ljudi, koja nije zahtjevna, koja je prilagodljiva i dijeli zajednicku zelju da provede ugodno vrijeme, bez bilo kakvih trzavica. Ima dana, kao sto je bila prethodna subota, kada uzivate sto zivite, ili sto ste iz BiH. Dok sjedim pored Bune, jedem pastrmku, povjetarac me povremeno osvjezi, ponosim se svojom zemljom, kao i njenom historijom i postojanoscu dok obilazim tekiju, ocuvanu od modernih zavrzlama (izuzev standova neposredno prije ulaza, koji prodaju sve i svasta). Ima nesto u toj Herecegovini. Vjerovatno to ima veze s tim sto su moji preci upravo iz Hercegovine...Sinoc sam gledala film "Nedjo od Ljubuskog". Pitam se kako je taj covjek uopste ostao ziv, s obzirom na to da je, za razliku od misljenja vecine, iskazao sasvim suprotno, u sitaciji opasnoj ne samo po njega,vec i njegovu porodicu? Koliko bi ljudi to uradilo, a svjesni su da to moze naskoditi njihovoj porodici? Da je bilo vise takvih ljudi, mozda bi sve drugacije bilo...

13.06.2012.

Prosto k'o pasulj.

Danas sam kupila dvije knjige na sajmu. Jedna na poklon prijateljici, kojoj je uskoro rodjendan- jedva sam se suzdrzala da je ne nazovem i kazem joj da sam vec kupila poklon, iako joj ne bih rekla koji, no onda sam shvatila da bih totalno pokvarila iznenadjenje, pa nisam. Miljenko Jergovic- DVORI OD ORAHA i Ayad Akhtar- AMERICKI DERVIS. Za prvu znam da je odlicna knjiga (a kad je nesto sto je Miljenko napisao bilo lose;)? ), za drugu sam cula samo rijeci hvale- vec se prica o njoj. Prvi put sam kupila na sajmu nesto aktuelno. Obicno pustim da prodje odredjeni period, jedan ili dva sajma, da se svi ispricaju o knjizi, zaborave je i pronadju drugu zanimaciju, pa tek onda i to samo ako me jos uvijek drzi interesovanje i nesto privuce, kupim knjigu. Ili posudim, ili uzmem iz biblioteke. Odavno nisam imala vremena da citam. Prosto sam preumorna i kada dodjem kuci, vec mislim sta mi je slijedece raditi, to isto vece ili se pripremam za sutrasnji dan. Obecala sam si naci vremena da citam ovih dana.....Internet ne pikam ;)). Zamalo da se odjavim sa blogger-a. Naime, jedna draga osoba, za koju sam mislila da se izbrisala sa istog, ipak nije. No, i da sam se odjavila, sumnjam da bih nekome bas toliko falila. Kako bi bilo divno da su svi ljudi koje znam, a koji me gnjave rijecima, pogledima, izrazima lica ovdje i da mogu procitati ovo sto pisem. Dragi i nedragi moji, jako sam zadovoljna sobom i svojim zivotom. Sve sto zelim, radim na tome da to i dobijem. Uglavnom, i hvala Bogu i dobijem. Nekada dobijem i ono sto ne zelim, po onom principu: stvari dolaze onome ko ih ne zeli. Za vase probleme imam vrlo jednostavna rjesenja, kada me pitate za misljenje ili prosto ponavljate jednu te istu pricu ko zna koji put. Imam rijeci utjehe i onda kada bi meni dobro dosle. No, ni to nije dovoljno da shvatite da ja ne zelim biti s nekim samo zato da imam nekoga pored sebe, kako bismo vi (on i ona) mogli skupa izlaziti, provoditi vrijeme itd. Raditi sve sto rade mladi. Mos' mislit'. Zelim ja to sve, samo ne sa bilo kojom osobom. Ne sa osobom koju cu jedva poljubiti, ali je bitno da imam s kim provesti Novu godinu. Ne sa osobom ciju pricu ne podnosim, i jezim se od pomisli da bi mogla progovoriti sa mojim drustvom, tj. da ne bi imala o cemu ili ne bi znala progovoriti. Svakako ne sa osobom koja ce provoditi vrijeme samo sa svojim prijateljima, i nikada nece ni predloziti da izadje sa prijateljima druge strane. Svakako ne sa osobom koja me cijeni po tome koji sam stepen strucne spreme, pa ako sam nize, onda sam manje vrijedna, ili ako manje doprinosim, onda sam opet manje vrijedna. Prosto zelim to sto zelim. Stogod to bilo. Ko god to bio. Kada ja zelim. Ne kada vi mislite da trebam ispuniti i taj detalj kao dio vasih zivota. Dotad, ne brinite. Imam sto i jedan plan da realizujem, i za koje cu dobiti jos veci elan, kada u moj zivot useta osoba dovoljna pametna i otvorena da me prati. Kako ujutro ustajem u 5, krajnje je vrijeme da nesto i procitam prije nego sto zaspim. Mozda bih mogla krenuti od AMERICKOG DERVISA...Laku noc :)


Stariji postovi